Detlića - Šljukarice - Charadriiformes

Šljukarice (lat. Charadriiformes) su raznovrsni red malih i ptica srednje veličine. Uključuje oko 350 vrsta, čiji se predstavnici sreću širom planete Zemlje. Većina šljukarica živi blizu vode, hraneći se beskičmenjacima i manjim kičmenjacima. Neke od njih su pelagijske vrste (morske ptice), dok se druge sreću u pustinjama, par vrsta i u gustim šumama.

To su pticе malе ili srеdnје vеličinе kоје se hranе bеskičmеnjacima ili drugim malim životinjama. Mnogi rodovi imaju dugе nogе sa po tri prsta, a čеsto i sa pokrеtnim čеtvrtim. Obično se gnеzdе na tlu, ali nеkе vrstе gradе gnеzda u stablima. Mladunci su im potrkušci koji mogu odmah sami da tražе hranu. Gotovo svе pticе su dugovеčnе, a nastanjuju močvarna područja i obalе, a nеkе nastanjuju i pustinје i gustе šumе. Živе u cеlom svеtu.

Zvonasti djetlić (lat. Calidris alpina)

Trbušni djetlić (lat. Calidris alpina) je ptica selica iz reda djetlića. Ime roda Calidris potječe od starogrčke riječi kalidris ili skalidris, koja se u Aristotelovo vrijeme koristila za sivu pticu pronađenu uz vodu. Riječ alpsko dolazi iz latinskog jezika i označava visoke planine, poput Alpa.

Dužina tijela od vrha repa do vrha kljuna je 17-21cm, a raspon krila 32-36cm. Težina ptice je od 33 do 85 grama. U usporedbi s papalinom, kljun je kraći i manje zakrivljen, a duljina može varirati.

Jedinke s ravnijim i nešto kraćim kljunom zimi mogu nalikovati maloj ili sivoj papalini. Odrasle jedinke u sezoni parenja imaju crvena leđa i krila, a trbuh i prsa su crni.

S dolaskom zime crvena boja se mijenja u sivo-smeđu, a crni trbuh postaje bijel. Mlade jedinke su smeđe s više ili manje crvenim tonovima, a na trbuhu imaju velike crne pjege. Ženke u prosjeku imaju duže kljunove od mužjaka.

Mala sprutka (lat. Calidris minuta)

Mala sprutka (lat. Calidris minuta) je ptica selica iz reda djetlića. Ime roda Calidris potječe od starogrčke riječi kalidris ili skalidris, koja se u Aristotelovo vrijeme koristila za sivu pticu pronađenu uz vodu. Riječ minuta dolazi iz latinskog jezika i znači nešto malo.

Dužina tijela od vrha repa do vrha kljuna iznosi 12-15,5 cm, a raspon krila 27-31 cm. Težina ptice je od 17 do 44 grama. Za trećinu je manja od papaline, od koje se razlikuje po kljunu.

Osim što je osjetno kraći, kljun je ravan s blago zašiljenim vrhom. Po boji perja vrlo je slična sivoj papalini, a razlikuje se od nje samo po tamnim, gotovo crnim nogama i ponašanju. Pri hranjenju je dosta dinamična. Brzo se kreće po podlozi, neprekidno kljucajući. Što nije karakteristično za sivu sprutu. Glava i prsa su uglavnom bijeli, tako da može podsjećati na bijelu papalinu, koja je mnogo manja.

Tijekom sezone parenja poprima smeđe i narančaste tonove koji tijekom ljeta i jeseni polako blijede, a do zime prelaze u sive nijanse. Obojenost je izraženija kod mužjaka nego kod ženki. Mlada ptica je nešto tamnija, ima bijelo čelo i obrvu te latinično slovo V na leđima.

Calidris ferruginea

Lat. Calidris ferruginea je ptica selica iz reda djetlića. Ime roda Calidris potječe od starogrčke riječi kalidris ili skalidris, koja se u Aristotelovo vrijeme koristila za sivu pticu pronađenu uz vodu. Riječ ferruginea dolazi od latinske riječi ferrugo, ferruginis što znači hrđa, a odnosi se na boju perja ove ptice tijekom sezone parenja.

Duljina tijela od vrha repa do vrha kljuna je 19-23cm, a raspon krila 38-46cm. Težina ptice je od 44 do 117 grama. Nešto je veći od crnotrbušnog vrapca, s dužim i ravnomjerno zakrivljenim kljunom.

Dugi vrat i noge čine ga elegantnim. U letu ima bijelu krijestu po kojoj se razlikuje od ostalih kobaca. Odrasle jedinke su boje cigle tijekom sezone parenja, a sivo pokrovno perje raste zimi. Mužjak je jednolično jarko crven, dok ženka ima rijetke bijele i smeđe šare.

Mladi crvenotrbuši vrapci razlikuju se od mladih crnotrbuših po bijelom trbuhu, istaknutijim obrvama i blijedonarančastoj boji na prsima. Rija spruka se po oglašavanju lako razlikuje od ostalih spruka.

Barska šljuka (lat. Gallinago gallinago)

Močvarna šljuka (lat. Gallinago gallinago) je ptica selica iz reda šumskih šljuka (Charadriiformes). Ime dolazi od latinske riječi gallina — kokoš i sufiksa — ago, što znači ptica koja liči na kokoš. Vrsta je prisutna u različitim vodenim staništima, a preferira bare, močvare, vlažne livade i močvare s niskom, gustom vegetacijom gdje se gnijezdi.

Ptica srednje veličine, duljine tijela 23-28 cm i raspona krila 39-45 cm. Tjelesna težina varira od 72-181 g.

Vrsta je prilično tajnovita, jer se uspješno kamuflira u okolno raslinje. Kada je na otvorenom, ima zdepast oblik tijela, dugačak kljun i kratke noge. Kljun je neproporcionalno dug i ravan u usporedbi s drugim dijelovima tijela. Perje je u osnovi smeđe.

Na glavi i leđima su uzdužne, deblje i svjetlije pruge. Na bokovima su tamne, poprečne pruge, a trbuh je bijel (bez pruga). Kad se uznemiri, brzo leti u cik-cak iznad vode, a zatim se diže uvis zakrivljenom putanjom. U letu mu se vide tanki bijeli rubovi na krilima.

Šljuka (lat. Vanellus vanellus)

Šljuka (lat. Vanellus vanellus) je vrsta ptice, koja pripada porodici šumskih šljuka (lat. Charadriidae) iz reda šljuka ili djetlića (lat. Charadriiformes). Vrsta je česta na poljima, pašnjacima i vlažnim staništima (muljišta i livade) u gotovo cijeloj Europi i Aziji. Karakterizira ga vijugavo tijelo, zaobljena krila i izraziti svijetlo-tamni kontrasti. Karakterističan je i glas «vii-va». U kasnu jesen okuplja se u veća jata na selidbi na barama, muljevitim obalama ili poplavljenim poljima. Zimuje u južnim krajevima, na sjeveru Afrike, Pakistanu, Indiji i dijelovima Kine.

Dug je od 28 do 31 cm, s rasponom krila od 67 do 72 cm. Vivak je crno-bijela ptica, lako prepoznatljiva po dugačkom i tankom perju na glavi. Crna boja na krilima i drugim dijelovima tijela ima zeleni sjaj. Trbuh je bijel. Krila su zaobljena i jednako široka. Na krajevima je perje bijelo, što se s donje strane lako uoči kad su krila raširena. Kljun je tanak i crn. Noge su narančaste.